Elektrifikacija – nova infrastruktura održivog gospodarstva
Europska komisija predstavila je Akcijski plan za elektrifikaciju (Electrification Action Plan) zajedno s prijedlogom o mrežnim naknadama. Riječ je o ključnom koraku čiji je primarni cilj ubrzati elektrifikaciju europskog gospodarstva, povećati energetsku sigurnost te sniziti cijene energije u cijelom lancu vrijednosti. Trenutna razina elektrifikacije u Europskoj uniji iznosi oko 23%, a novi plan postavlja ambiciozan, indikativni cilj od 46% do 2040. godine. Kako bi se to postiglo, plan se temelji na šest ključnih stupova koji obuhvaćaju sve od porezne politike i industrije do infrastrukture i zelenih vještina.
Šest stupova energetske tranzicije
- Smanjenje troškova: Cilj je smanjiti jaz između cijena električne energije i fosilnih goriva te poticati fleksibilno korištenje mreže kroz nova pravila i tehnologije poput baterija i dizalica topline
- Povoljnije početne investicije: Države članice se potiču na snižavanje stopa PDV-a za tehnologije koje podupiru elektrifikaciju, uz posebne mjere prilagodbe za industriju, promet i zgradarstvo
- Dostupnija infrastruktura: Naglasak je na reviziji Uredbe o alternativnim gorivima (AFIR) te pokretanju inicijativa za korištenje otpadne topline
- Inovacije: Ažuriranje europske strategije za vodik i ulaganje u napredna rješenja
- Vještine i radna snaga: Podrška državama članicama i industriji kroz buduću europsku strategiju za strukovno obrazovanje te stvaranje (Electrification Action Plan Alliance)
- Globalna suradnja: Izgradnja široke međunarodne koalicije posvećene globalnoj čistoj elektrifikaciji i cilju dosezanja 35% elektrifikacije na svjetskoj razini do 2035. godine
Jedna od najvećih prepreka ostaje cijena električne energije. Europska komisija navodi da električna energija u mnogim slučajevima i dalje košta oko tri puta više od plina, dok priključenje na elektroenergetsku mrežu može trajati godinama. Stoga, ukoliko Europa želi ubrzati elektrifikaciju, električna energija mora postati konkurentnija alternativa fosilnim gorivima.
Za industriju je to posebno važno. Visoka cijena električne energije, ograničenja mreže, potrebna ulaganja i regulatorna neizvjesnost među ključnim su preprekama bržoj elektrifikaciji. Istodobno, elektrifikacija industrijskog sektora predstavlja značajan potencijal za povećanje učinkovitosti i konkurentnosti europskih tvrtki.
Gdje je u svemu tome Hrvatska?
Za Hrvatsku ovaj proces može predstavljati i razvojnu priliku. Rast obnovljivih izvora, osobito solarne energije, može stvoriti osnovu za veću elektrifikaciju gospodarstva, ali samo ako ga prati razvoj elektroenergetske mreže, skladištenja i fleksibilnosti.
Za domaće kompanije to znači da će energija sve više postajati strateška tema. One koje na vrijeme razumiju vlastite potrebe, ulažu u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, elektrifikaciju i fleksibilnost mogu smanjiti izloženost budućim energetskim i regulatornim rizicima.
Europski cilj od 46 posto zato treba promatrati šire od same energetske politike. On je signal da se mijenja način na koji Europa proizvodi, koristi i vrednuje energiju.
Elektrifikacija nije samo zamjena fosilnih goriva električnom energijom. Ona postaje jedna od ključnih infrastrukturnih elemenata održivog i konkurentnog gospodarstva.
A za kompanije pitanje više nije hoće li se ta promjena dogoditi, nego koliko brzo i hoće li na nju biti spremne.
Što donosi prijedlog o mrežnim naknadama?
Uz akcijski plan, poseban naglasak stavljen je na prilagodbu mrežnih naknada kako bi se postojeće električne mreže koristile učinkovitije i uz manje troškove. Prijedlog omogućuje članicama smanjenje poreza i mrežnih naknada za energetski intenzivne industrije te promovira uvođenje pametnih brojila s minimalnim ciljem od 50% na razini EU-a do 2030. godine.
Ovim potezom Europa želi ojačati svoju industrijsku konkurentnost i učiniti čistu energiju dostupnijom svakom kućanstvu i kompaniji.