Od održivosti do kapitala: kako financirati poslovnu tranziciju?
Tranzicija ima cijenu
Europska zelena i digitalna tranzicija zahtijeva velika ulaganja u energetiku, industriju, infrastrukturu i nove tehnologije. Prema Draghijevu izvješću o budućnosti europske konkurentnosti, za ostvarivanje ključnih ciljeva EU-a bit će potrebna dodatna ulaganja od oko 750 do 800 milijardi eura godišnje. Pitanje financiranja tih ulaganja zato postaje jedno od ključnih pitanja europske konkurentnosti.
Upravo zato održivo financiranje posljednjih godina postaje važan dio europske gospodarske politike. Cilj više nije samo potaknuti financiranje aktivnosti koje se već mogu smatrati „zelenima“, nego omogućiti kapital za transformaciju poslovnih modela i tehnologija potrebnu za konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo.
Za poduzeća to otvara vrlo praktično pitanje: kako investiciju u održivost pretvoriti u projekt koji banka, investitor ili drugi financijer može razumjeti, procijeniti i financirati?
Europski okvir održivog financiranja
Europska unija tijekom posljednjih godina razvila je širok okvir održivog financiranja. EU taksonomija definira koje se gospodarske aktivnosti mogu smatrati okolišno održivima, SFDR uređuje objave povezane s održivošću u financijskom sektoru, dok CSRD i ESRS povećavaju dostupnost usporedivih podataka o održivosti poduzeća. Europski standard za zelene obveznice dodatno definira okvir za financiranje okolišno održivih ulaganja putem tržišta kapitala.
Iza regulatornih kratica nalazi se relativno jednostavna logika: financijskom sektoru potrebne su informacije na temelju kojih može procijeniti što financira i kojim je rizicima određeno ulaganje ili poduzeće izloženo.
Zbog toga podaci o emisijama stakleničkih plinova, izloženosti klimatskim rizicima, taksonomskoj usklađenosti, ciljevima dekarbonizacije ili tranzicijskim planovima nisu relevantni samo za izvještavanje o održivosti. Banke, investitori i druge financijske institucije mogu ih koristiti pri procjeni rizika, upravljanju portfeljima i donošenju odluka o financiranju.
Što se očekuje od financijskog sektora?
Održivo financiranje ne razvija se samo kroz nove financijske proizvode. Posljednjih godina rastu i očekivanja prema financijskim institucijama da klimatske, okolišne i druge ESG rizike uključe u svoje upravljanje rizicima i donošenje poslovnih odluka.
Europska središnja banka (ECB/ESB) već godinama od banaka pod svojim nadzorom očekuje da klimatske i okolišne rizike uključe u poslovnu strategiju, upravljanje, procjenu rizika i objave, dok Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) razvija regulatorni okvir kojim se ESG rizici sve snažnije integriraju u upravljanje bankama i nadzor nad njima. To uključuje i procjenu načina na koji klimatski i okolišni rizici mogu utjecati na kreditni rizik njihovih klijenata i rizike povezane s aktivnostima koje financiraju.
Posljedica je vrlo konkretna i za poduzeća koja sama možda nisu izravni obveznici svih propisa o održivosti. Kako bi financijske institucije mogle procijeniti vlastitu izloženost ESG rizicima, trebaju informacije o svojim klijentima, njihovim emisijama, tranzicijskim planovima, izloženosti fizičkim i tranzicijskim rizicima te održivosti aktivnosti koje financiraju.
Što to znači za poduzeća?
Održivo financiranje se pojavljuje u različitim instrumentima. Zeleni krediti i obveznice usmjeravaju sredstva prema unaprijed definiranim projektima s okolišnim značajkama, dok krediti i obveznice povezani s održivošću uvjete financiranja povezuju s ostvarivanjem unaprijed definiranih pokazatelja i ciljeva održivosti.
Vrsta i opseg informacija koje će financijske institucije tražiti ovise o poduzeću, investiciji i instrumentu financiranja, ali smjer je jasan: kvaliteta podataka, vjerodostojnost ciljeva i sposobnost povezivanja održivosti s konkretnim investicijskim planovima dobivaju sve veću financijsku važnost.
A što trebaju hrvatska poduzeća?
Da pitanje održivog financiranja i ESG podataka više nije samo regulatorna tema pokazuje i Istraživanje o potrebama i izazovima gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj u području održivosti i održivog financiranja, koje su proveli Hrvatska gospodarska komora i Spring+shift.
Čak 84,4 % poduzeća održivost smatra važnom ili strateškim prioritetom, a gotovo 47 % već je u procesu zelene tranzicije. Istodobno, samo 20 % poduzeća smatra da raspolaže dovoljnim financijskim sredstvima za potrebna ulaganja. Između ambicije i provedbe tako ostaje vrlo konkretan izazov – kako osigurati kapital potreban za tranziciju?
Zahtjevi za ESG informacijama pritom ne proizlaze samo iz regulative. Poduzeća ih najčešće dobivaju od velikih kupaca i korporacija (70,6 %), ali gotovo polovica (48,6 %) susrela se i sa zahtjevima banaka i drugih financijskih institucija. Najčešći oblik zahtjeva su ESG upitnici i samoprocjene, s kojima se već susrelo 79,8 % poduzeća.
Poduzeća se, dakle, istodobno nalaze pred potrebom ulaganja u tranziciju i sve češćim zahtjevima za prikupljanjem, strukturiranjem i pružanjem podataka o održivosti svojim poslovnim i financijskim partnerima. Pritom kao najveće prepreke izdvajaju prekomjernu administraciju (58,7 %) i nedostatak vremena (55 %).
Istraživanje pokazuje da poduzeća posebno traže praktične primjere i studije slučaja, jasno tumačenje regulatornih zahtjeva i stručnu podršku. Zato nije dovoljno samo razumjeti regulatorni okvir održivog financiranja, nego vidjeti kako njegovi instrumenti funkcioniraju u praksi.
Kako izgleda održivo financiranje u praksi?
Upravo ćemo se tim pitanjima baviti na radionici „Održivo financiranje – s praktičnim primjerima“ u okviru HGK ESG Akademije. Održivo financiranje promatrat ćemo iz različitih perspektiva – europskih politika i regulatornog okvira, financijskog nadzora, banaka, osiguravatelja i investitora te poduzeća koja kapital trebaju za provedbu svojih investicija.
Na radionici ćemo detaljnije predstaviti rezultate Istraživanja o potrebama i izazovima gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj u području održivosti i održivog financiranja te ih povezati s praktičnim primjerima različitih instrumenata održivog financiranja i zahtjevima s kojima se poduzeća susreću u praksi.
Za više informacija pridružite nam se na radionici ESG Akademije 20. listopada. Program i poveznicu za prijavu možete pronaći ovdje.