Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) i praćenje emisija: obveze uvoznika i praktična primjena od 2026. godine?

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) instrument je Europske unije kojim se na uvezenu robu obuhvaćenu mehanizmom uvodi cijena povezana s ugrađenim emisijama stakleničkih plinova nastalim tijekom njezine proizvodnje. Cilj CBAM-a je smanjiti rizik od istjecanja ugljika i osigurati da se za određenu robu uvezenu iz trećih zemalja postupno uzme u obzir trošak ugljika usporediv s onim koji je povezan s proizvodnjom istovrsne robe unutar Europske unije.

CBAM se od 1. siječnja 2026. primjenjuje u svojem definitivnom režimu. Trenutačno obuhvaća određene proizvode iz sektora cementa, željeza i čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika. Za većinu CBAM robe od 2026. primjenjuje se jedinstveni prag temeljen na masi od 50 tona godišnje po uvozniku. Uvoz do 50 tona takve robe godišnje izuzet je od CBAM obveza, dok uvoznik koji prijeđe navedeni prag mora ishoditi status ovlaštenog CBAM deklaranta. Prag se odnosi na ukupnu količinu relevantne CBAM robe koju uvoznik uveze tijekom kalendarske godine. Za električnu energiju i vodik ovaj prag temeljen na masi ne primjenjuje se na isti način kao za ostale sektore, zbog posebnih pravila koja vrijede za te proizvode. Za uvoznike je stoga od početka 2026. posebno važno pratiti vlastite uvozne količine i povezati ih s podacima iz carinskih deklaracija. Potrebno je pratiti najmanje KN oznaku proizvoda, količinu i neto masu, zemlju podrijetla, proizvođača i proizvodno postrojenje te podatke potrebne za utvrđivanje ugrađenih emisija.

Što su sve CBAM deklaranti već trebali napraviti, a što tek dolazi?

Za razumijevanje sadašnjih obveza važno je razlikovati prijelazno i definitivno razdoblje CBAM-a. Prijelazno razdoblje trajalo je od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2025. i bilo je prvenstveno usmjereno na prikupljanje podataka o uvozu i ugrađenim emisijama te na upoznavanje uvoznika, proizvođača i nadležnih tijela s funkcioniranjem mehanizma.

Od 1. siječnja 2026. primjenjuje se definitivni režim. Uvoznik koji planira prijeći jedinstveni prag od 50 tona CBAM robe mora ishoditi status ovlaštenog CBAM deklaranta. Zahtjev se podnosi putem CBAM registra, preko nadležnog tijela države članice u kojoj je uvoznik osnovan. 

Za uvoznike je tijekom 2026. ključno uspostaviti sustav prikupljanja i provjere podataka. To uključuje praćenje količine uvezene robe, ugrađenih emisija te podataka potrebnih za izračun broja CBAM certifikata koji će se u budućnosti morati predati.

CBAM certifikati i financijska obveza

Za robu uvezenu tijekom 2026. godine CBAM certifikati neće se kupovati tijekom same 2026. godine. Kupnja certifikata za pokrivanje emisija povezanih s uvozom iz 2026. počinje u veljači 2027. godine.

Jedan CBAM certifikat odgovara jednoj toni CO₂ ekvivalenta ugrađenih emisija, pri čemu konačan broj certifikata koji deklarant mora predati ovisi o pravilima CBAM-a, uključujući obračun ugrađenih emisija, prilagodbu zbog besplatne dodjele emisijskih jedinica unutar EU ETS-a te, gdje je primjenjivo, već plaćenu cijenu ugljika u trećoj zemlji.

Cijena CBAM certifikata povezana je s cijenom emisijskih jedinica u sustavu EU ETS. Tijekom 2026. godine Europska komisija utvrđuje i objavljuje četiri tromjesečne cijene, dok će se od 2027. cijena CBAM certifikata objavljivati na tjednoj osnovi. Prve objavljene tromjesečne cijene za 2026. iznosile su 75,36 eura za prvi kvartal i 75,28 eura za drugi kvartal po toni CO₂e.

Ovlašteni CBAM deklaranti mogu certifikate kupovati putem zajedničke središnje platforme od veljače 2027. godine. To znači da uvoznik tijekom 2026. već treba moći procijeniti buduću financijsku obvezu na temelju podataka o količini uvezene robe i njezinim ugrađenim emisijama.

Kako se određuju ugrađene emisije?

Broj potrebnih CBAM certifikata povezan je s količinom ugrađenih emisija u uvezenoj robi. U praksi se ugrađene emisije mogu utvrđivati korištenjem zadanih vrijednosti ili stvarnih vrijednosti emisija ovisno o primjenjivim pravilima.

Zadane vrijednosti objavljuje Europska komisija. One se koriste u situacijama u kojima uvoznik nema odgovarajuće podatke o stvarnim emisijama ili kada se za određenu situaciju primjenjuju pravila koja dopuštaju odnosno zahtijevaju korištenje zadanih vrijednosti. Uvoznik stoga treba procijeniti jesu li mu dostupni kvalitetni podaci iz proizvodnog postrojenja izvan EU-a te je li korištenje stvarnih vrijednosti moguće i opravdano.

Korištenje stvarnih vrijednosti zahtijeva podatke o emisijama iz postrojenja koje je proizvelo robu. Ako se ugrađene emisije utvrđuju na temelju stvarnih vrijednosti, podaci moraju biti verificirani u skladu s pravilima CBAM-a od strane odgovarajuće akreditiranog verifikatora. Zbog toga je za uvoznika od velike važnosti pravodobna komunikacija s proizvođačem iz treće zemlje.

Uvoznik bi stoga već tijekom 2026. trebao od svojih dobavljača odnosno proizvođača početi prikupljati podatke o proizvodnom procesu i ugrađenim emisijama. Što su podaci kvalitetniji i potpuniji, to je lakše pripremiti buduću CBAM deklaraciju i utvrditi odgovarajuću financijsku obvezu.

Cijena ugljika plaćena u trećoj zemlji

Pri izračunu CBAM obveze moguće je uzeti u obzir i cijenu ugljika koja je za iste emisije već plaćena u zemlji u kojoj je roba proizvedena, pod uvjetima propisanima CBAM pravilima.

Ovo je važno zato što CBAM nije zamišljen tako da se ista emisija ugljika dvostruko naplati. Ako je u zemlji podrijetla već plaćena odgovarajuća cijena ugljika, u skladu s pravilima CBAM-a moguće je ostvariti smanjenje broja certifikata koje je potrebno predati. Za ostvarivanje takvog umanjenja potrebno je imati odgovarajuću dokumentaciju i dokaz o stvarno plaćenoj cijeni ugljika.

Budući da se provedbeni okvir u ovom području razvija kroz provedbene akte i tehničke smjernice, uvoznici trebaju pratiti aktualna pravila Europske komisije prije konačnog izračuna svojih obveza.

Obveza držanja CBAM certifikata tijekom godine

Od 2027. godine ovlašteni CBAM deklarant mora osigurati da na njegovu računu u CBAM registru na kraju svakog tromjesečja postoji broj CBAM certifikata koji odgovara najmanje 50 % ugrađenih emisija u robi koju je uvezao od početka te kalendarske godine.

Za potrebe tog međugodišnjeg zahtjeva količina emisija određuje se prema pravilima propisanima CBAM Uredbom, uključujući korištenje zadanih vrijednosti ili, u određenim okolnostima, podatke o broju certifikata predanih za prethodnu kalendarsku godinu.

Ova obveza znači da CBAM deklarant od 2027. godine neće moći čekati kraj godine kako bi prvi put procijenio svoju financijsku obvezu. Potrebno je kontinuirano pratiti uvoz, ugrađene emisije i stanje CBAM certifikata na računu.

CBAM deklaracija

Jedna od ključnih godišnjih obveza ovlaštenog CBAM deklaranta jest podnošenje CBAM deklaracije putem CBAM registra. Deklaracija se podnosi do 30. rujna svake godine, a prva se deklaracija podnosi 2027. godine za robu uvezenu tijekom 2026. godine.

CBAM deklaracija sadržava, među ostalim:

1. ukupnu količinu svake vrste CBAM robe uvezene tijekom prethodne kalendarske godine, izraženu u megavatsatima za električnu energiju odnosno u tonama za ostalu robu, uključujući i robu uvezenu ispod jedinstvenog praga temeljenog na masi;
2. ukupne ugrađene emisije u toj robi, izražene u tonama CO₂e po megavatsatu električne energije ili, za ostalu robu, u tonama CO₂e po toni robe;
3. broj CBAM certifikata koji treba predati;
4. kada se koriste stvarne vrijednosti emisija, odgovarajuću verifikacijsku dokumentaciju propisanu CBAM pravilima.

Važno je naglasiti da činjenica da je uvoznik tijekom godine ostao ispod praga od 50 tona ne znači da se u deklaraciji ovlaštenog CBAM deklaranta takva roba nužno zanemaruje. U skladu s pravilima za godišnju CBAM deklaraciju, u prikaz ukupnih količina uključuje se i roba uvezena ispod jedinstvenog praga.

Nadolazeće promjene i razvoj CBAM-a

CBAM regulatorni okvir nastavlja se razvijati i nakon početka definitivnog režima. Europska komisija je tijekom 2026. objavila dodatne sektorske smjernice i ažurirane zadane vrijednosti za cement, vodik, gnojiva, željezo i čelik, aluminij i električnu energiju. Zbog toga je pri praktičnoj primjeni CBAM-a potrebno pratiti ne samo temeljnu Uredbu (EU) 2023/956 nego i njezine izmjene, provedbene i delegirane akte te aktualne smjernice Europske komisije.

Istodobno se na razini Europske unije razmatra daljnje proširenje područja primjene CBAM-a na određene proizvode nizvodno u proizvodnom lancu kao i dodatne mjere protiv zaobilaženja mehanizma. Vijeće Europske unije usvojilo je u lipnju 2026. svoje pregovaračko stajalište o tom prijedlogu, dok je Europski parlament svoje stajalište trebao razmatrati tijekom rujna 2026. godine. Stoga popis potencijalno novih proizvoda ne bi trebalo u ovom trenutku predstavljati kao konačno usvojeni popis proizvoda koji će sigurno biti obuhvaćeni CBAM-om od 1. siječnja 2028.

Posebnu pozornost zahtijeva i uvoz električne energije. Za električnu energiju postoje posebna pravila za određivanje ugrađenih emisija, a korištenje stvarnih vrijednosti povezano je s dodatnim uvjetima. Zbog toga je upravo kod električne energije važno pratiti eventualne izmjene metodologije i provedbenih pravila prije izračuna konačne CBAM obveze.

Hrvatski pravni i institucionalni okvir

CBAM se u Republici Hrvatskoj primjenjuje na temelju Uredbe (EU) 2023/956 i drugih izravno primjenjivih propisa Europske unije. Carinska uprava Republike Hrvatske ima ulogu nacionalnog nadležnog tijela za CBAM postupke koji se odnose na ovlaštenje i pristup CBAM registru.

Istodobno, Hrvatska je tijekom 2026. u svoj plan usklađivanja zakonodavstva uključila donošenje posebnog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/956 o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama. Prema dostupnim službenim podacima, taj zakon je i dalje bio predviđen kao zakonodavna mjera za 2026. godinu, što znači da ga u ovom tekstu nije primjereno predstavljati kao već doneseni propis.

Neovisno o tome, činjenica da nacionalni provedbeni zakon još nije donesen ne znači da se CBAM u Hrvatskoj ne primjenjuje. Temeljna pravila proizlaze iz prava Europske unije, a Uredba (EU) 2023/956 izravno se primjenjuje u državama članicama. Nacionalni provedbeni propisi imaju važnu ulogu u određivanju nadležnosti, postupanja i drugih pitanja koja su prepuštena državama članicama.

Što to praktično znači za uvoznika?

Za hrvatskog uvoznika CBAM od 2026. godine više nije samo buduća regulatorna obveza. Uvoznik koji posluje s CBAM robom treba već sada uspostaviti sustav kojim će moći pratiti:

• sve relevantne uvoze i njihove KN oznake
• ukupnu neto masu uvezene CBAM robe
• zemlju podrijetla i proizvodno postrojenje
• proizvođača robe iz treće zemlje
• količinu ugrađenih emisija
• metodologiju korištenu za izračun emisija
• podatke o verifikaciji stvarnih emisija, kada je primjenjivo
• eventualno plaćenu cijenu ugljika u zemlji podrijetla
• broj potrebnih CBAM certifikata
• stanje certifikata na CBAM računu

Drugim riječima, uvoznik bi trebao povezati carinske podatke, podatke o robi i podatke o emisijama u jedinstvenu evidenciju. Takav sustav omogućit će mu da na vrijeme procijeni hoće li prijeći prag od 50 tona, utvrdi treba li ishoditi status ovlaštenog CBAM deklaranta te pripremi podatke potrebne za godišnju CBAM deklaraciju.