Klimatski tranzicijski planovi

Tranzicija na niskougljično gospodarstvo

Programom za održivi razvoj 2030. Ujedinjenih naroda i Pariškim sporazumom države su postavile zajednički cilj ograničavanja globalnog zatopljenja i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Na razini Europske unije ti su ciljevi dodatno operacionalizirani Europskim zelenim planom, paketom Spremni za 55 % i Europskim zakonom o klimi kojim se želi ostvariti cilj klimatski neutralnog EU-a do 2050. Europska komisija je u veljači 2025. godine predstavila Plan za čistu industriju u cilju jačanja konkurentnosti EU industrije kojim planira mobilizirati 100 milijardi eura za dekarbonizaciju proizvodnje.

Klimatski tranzicijski planovi poduzeća ključan su alat kojim organizacije definiraju kako će doprinijeti tim ciljevima i prilagoditi svoje poslovanje tranziciji na niskougljično gospodarstvo. Upravo zato sve veći broj organizacija postavlja znanstveno utemeljene ciljeve smanjenja emisija koji se temelje na klimatskim scenarijima i globalnim ciljevima ograničavanja zagrijavanja. Takvi ciljevi postaju važan signal investitorima, bankama i drugim dionicima da organizacija sustavno upravlja svojim klimatskim utjecajima i tranzicijskim rizicima.

Znanstveno utemeljeni ciljevi smanjenja emisija

Klimatski tranzicijski planovi poduzeća temelje se na postavljanju znanstveno utemeljenih ciljeva smanjenja emisija koji su usklađeni s globalnim klimatskim scenarijima i ciljem ograničavanja zagrijavanja. Jedan od najčešće korištenih okvira za definiranje takvih ciljeva je Inicijativa za znanstveno utemeljene ciljeve (SBTi).

Klimatski tranzicijski plan pritom ne predstavlja samo skup ciljeva, već i konkretan plan provedbe koji uključuje mjere smanjenja emisija, investicije, vremenske okvire i način praćenja napretka. Upravo ta povezanost ciljeva i operativnih aktivnosti ključna je za vjerodostojnost tranzicijskog plana i njegovo korištenje u poslovnom odlučivanju.

Početkom 2026. godine SBTi je objavio da je broj poduzeća s validiranim znanstveno utemeljenim klimatskim ciljevima premašio 10 000, što je porast od gotovo 40 % u odnosu na početak 2025. godine te dvostruko više nego 2023. kad je u SBTi ciljeve imalo 4 200 poduzeća u svijetu. Poduzeća s validiranim SBTi ciljevima trenutno:

• Čine više od 40 % globalne tržišne kapitalizacije i prisutna su u više od 90 zemalja,
• Najviše je japanskih poduzeća kojih je više od 2 000, a slijede Ujedinjena Kraljevina, Sjedinjene Američke Države i Kina ,
• Najveći broj poduzeća je i dalje u Europi (više od 4 000), u Aziji ih je više od 3 400, a u Sjevernoj Americi više od 1 000.

Što čini vjerodostojan klimatski tranzicijski plan

Polazišna točka klimatskog tranzicijskog plana je mjerenje emisija stakleničkih plinova i identifikacija najvećih izvora emisija u poslovanju i lancu vrijednosti. Na temelju tih izračuna organizacije definiraju znanstveno utemeljene ciljeve smanjenja emisija te konkretne poluge odnosno mjere za njihovo ostvarenje, poput povećanja energetske učinkovitosti, prelaska na obnovljive izvore energije ili uključivanja dobavljača u procese dekarbonizacije.

Primjer:

Novo Nordisk (Godišnji izvještaj 2025.)

• Ciljevi usklađeni s Pariškim sporazumom (validirao SBTi): nulte emisije opsega 1 i 2 do 2030. i nulta stopa emisija stakleničkih plinova opsega 1, 2 i 3 do 2045. godine (64. str.),
• Međucilj 33 % smanjenja emisija opsega 3 do 2033. godine u odnosu na baznu 2024. godinu.

• Tranzicijski plan se temelji na projekcijama rasta proizvodnje i poslovanja, planiranim investicijama, povećanom korištenju resursa u nadolazećim godinama i potencijalu smanjenja emisija koji nude dostupne tehnologije (64. str.),
• Grafički prikazane i opisane dekarbonizacijske poluge: izravne, neizravne, ulaganja i distribucija za vlastito poslovanje i lanac vrijednosti,
• Do 10 % preostalih emisija u odnosu na baznu godinu 2024. između 2033. do 2045. planiraju smanjiti projektima uklanjanja ugljika.

Ključan dio vjerodostojnog klimatskog tranzicijskog plana je njegova integracija u poslovne procese, uključujući financijsko planiranje, upravljanje rizicima i organizacijsku strukturu. Redovito praćenje napretka i transparentno izvještavanje omogućuju organizacijama da prilagođavaju svoje aktivnosti i osiguraju dugoročnu provedbu tranzicije.

Primjer:

Maersk (Godišnji izvještaj 2025.)

• Opis financiranja tranzicijskog plana (65. str.),
• Opis mjera za povećanje učinkovitosti mreže i imovine (66. i 67. str.),
• Opis mjera za energetsku tranziciju 68. -70. str.)

Za više informacija o izradi klimatskih tranzicijskih planova pridružite nam se na radionici ESG Akademije 22. travnja. Program i link za prijavu možete pronaći ovdje.