Država bez papira: digitalni „restart“ s ministrom Damirom Habijanom

U prvoj epizodi HGK POdcasta „Podržimo održivo“ razgovaramo s Damirom Habijanom, ministrom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, o temi koja se sve češće spominje kao preduvjet modernog gospodarstva: država bez pečata i bez papira. Epizoda otvara vrlo konkretno pitanje: može li javna uprava doista postati brža, jednostavnija i „nevidljiva“ u svakodnevici građana i poduzetnika? Habijanov odgovor je jasan: može – i upravo je to smjer u kojem Ministarstvo ide. Fokus je na praktičnim promjenama, a ne na deklaracijama.

Središnja poruka razgovora je da digitalna transformacija nije projekt „za IT odjel“, nego promjena načina funkcioniranja cijelog sustava. Ministar naglašava da je prvi put u strukturi ministarstva formalno uspostavljen dio koji je zadužen za digitalizaciju i digitalnu transformaciju, a ključna riječ cijelog procesa je usluga odnosno servis: državna tijela moraju biti servis građanima i poduzetnicima. U tom kontekstu digitalizacija je način da se smanji birokracija, ubrzaju postupci i oslobodi vrijeme za ono bitno – građanima za život, a poduzetnicima za poslovanje.

U razgovoru se posebno ističe cilj da do 2030. godine sve javne usluge budu dostupne u elektroničkom obliku. Kao aktualan korak prema tome ističe se mobilna aplikacija mGrađani (s početnim paketom usluga) koja je krenula s radom u rujnu 2025. Također se ističe i daljnji razvoj portala e-Građani koji već uključuje preko 100 različitih e-usluga. No važnija od same brojke usluga je promjena logike: uveden je pristup „životnih situacija“ gdje građanin ne mora znati naziv obrasca ili institucije, nego sustav nudi vodič kroz postupke (primjerice kupnja osobnog automobila ili upis djeteta u vrtić). Upravo tu Habijan najavljuje i ulogu umjetne inteligencije kao asistenta koji pomaže da korisnik dobije jasne korake, potrebnu dokumentaciju i poveznice bez lutanja po šalterima, web stranicama i pravilnicima.

U epizodi se objašnjava i pojam interoperabilnosti – ideja da se državna tijela međusobno povežu tako da građanin ili poduzetnik ne dostavlja isti dokument više puta. Ako je dokument već jednom predan u sustav, tijela ga trebaju moći „povući“ iz baze, umjesto da ga korisnik ponovno ispisuje, ovjerava i nosi. To je srž vizije države „bez papira“: manje fizičkog odlaska na šaltere i manje situacija „fali još jedan papir“.

U epizodi se ministar dotiče i pitanja ušteda te podsjeća na iskustvo administrativnog rasterećenja iz prethodnih resora, naglašavajući da se digitalizacija u konačnici mjeri vremenom i novcem. Drugim riječima, manje troškova za građane i poduzetnike, manje papira, ali i manje skrivenih troškova poput izgubljenih radnih sati, čekanja i ponavljanja postupaka.

Posebno zanimljiv segment razgovora odnosi se na projekt „trgovački sudovi bez papira“, koji se provodi u pilot fazi na četiri trgovačka suda (Dubrovnik, Split, Varaždin i Zagreb). Habijan taj projekt opisuje kao odličan primjer spoja zelenog i digitalnog :digitalno rješenje koje istovremeno ima i „zeleni“ učinak kroz smanjenje materijalnih resursa i nepotrebnih procesa.

Tema umjetne inteligencije provlači se kroz cijelu epizodu, ali s važnim naglaskom: AI se promatra kao alat, a ne zamjena za ljude. U pravosuđu je to osjetljivo područje i ministar više puta ističe potrebu za etikom, zaštitom osobnih podataka i jasnim normativnim okvirom. Međutim, ministrov zaključak je da AI u pravosuđu nije pitanje izbora, nego nužnosti. Pitanje je samo kada i kako. Kao primjer postojeće primjene navodi se sustav/portal za organizaciju sudskih odluka.

U razgovoru se otvara i šira slika: Hrvatska, kao dio Europske unije, mora pratiti regulativu, ali istovremeno treba pronaći vlastitu nišu u razvoju umjetne inteligencije i digitalnih kapaciteta. Habijan naglašava važnost povezivanja javnog i privatnog sektora, osobito zbog izazova nedostatka kadrova u javnoj upravi. Spominje se i koncept digitalnog suvereniteta – ideja da država mora donositi pametne odluke u vlastitom interesu, koristeći znanje i resurse koje ima, bez iluzije da može sama graditi sve, ali i bez pasivnog prepuštanja ključnih odluka drugima.

Nit koja spaja cijelu epizodu je poruka konferencije „Podržimo održivo“: restart (novi početak). Za ministra „restart“ znači promjenu mentalnog sklopa: od straha prema tehnologiji prema kulturi koja tehnologiju koristi za bolju uslugu i veće povjerenje u institucije. Povjerenje se najbrže gradi kada građanin osjeti razliku u praksi – kada usluga radi, kada je jasna i kada ga sustav ne iscrpljuje. Na kraju, Habijan ističe i osobni motiv: zadovoljstvo kad se projekti koji se dugo pripremaju konačno realiziraju i kad ljudi koji na njima rade vide smisao svoga rada.

Prva epizoda podcasta „Podržimo održivo“ donosi pregled stvarnih reformskih smjerova koji spajaju digitalno, učinkovito i održivo te pokazuje da „država bez papira“ nije slogan već proces koji se već gradi kroz konkretne platforme, pilot-projekte i novu logiku usluge.

Ako vas zanima kako digitalizacija može olakšati poslovanje, smanjiti birokratsko opterećenje i istovremeno podržati ciljeve održivosti, ova epizoda je dobar početak serijala. Ministar Damir Habijan u razgovoru otkriva i što je za njega najvažnija lekcija liderstva, zašto bez jasne komunikacije nema reformi i kako osobno mjeri uspjeh promjena koje se provode u velikim sustavima.

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s ESG Filmsom pokrenula je podcast „Podržimo održivo“, posvećen temama održivosti i transformacije gospodarstva. Konceptualno je povezan s konferencijom Podržimo održivo, a kroz razgovore s relevantnim sugovornicima iz gospodarstva, javnog sektora i akademske zajednice otvara aktualne teme – od novih EU regulativa i promjena u industriji, do umjetne inteligencije, digitalne tranzicije i konkurentnosti gospodarstva.

Link na epizodu: https://youtu.be/FOFCcWPIVI4