Što je održivo financiranje i zašto je važno? 

Održivo financiranje definira se kao donošenje investicijskih odluka koje uzimaju u obzir okolišne, društvene i upravljačke (ESG) čimbenike gospodarske aktivnosti ili projekta, što dovodi do dugoročnih ulaganja u održive gospodarske aktivnosti i projekte.

• Okolišna pitanja mogu uključivati ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te okoliš u širem smislu, npr. očuvanje bioraznolikosti, dobrobit životinja, sprečavanje onečišćenja i kružno gospodarstvo.
• Društvena pitanja mogla bi se odnositi na pitanja nejednakosti, uključivosti, radnih odnosa, ulaganja u ljudski kapital i zajednice te ljudskih prava.
• Upravljačka pitanja odnose se na upravljanje organizacijom uključujući upravljačke strukture, etička pitanja te odnose zaposlenika, a imaju ključnu ulogu u uključivanju društvenih i okolišnih pitanja u postupak donošenja odluka.

U kontekstu politike EU-a održivo financiranje smatra se financiranjem za potporu gospodarskom rastu uz istodobno smanjenje pritisaka na okoliš i uzimanje u obzir socijalnih i upravljačkih aspekata. Koliko je održivo financiranje važan stup politike EU-a pokazuje činjenica da je jedna trećina ulaganja od 1,8 bilijuna eura iz plana za oporavak NextGenerationEU i sedmogodišnjeg proračuna EU-a upravo izvor sredstava za Europski zeleni plan. 

Komisija je 14. siječnja 2020. predstavila plan ulaganja za Europski zeleni plan, kojim će se u sljedećem desetljeću mobilizirati održiva ulaganja u iznosu od najmanje bilijun eura. Kako bi ostvario te klimatske i energetske ciljeve za 2030., EU treba svake godine uložiti oko 350 milijardi eura više u desetljeću 2021. – 2030. nego u prethodnom desetljeću. EU već daje poticaj za privlačenje potrebnih ulaganja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih inicijativa. Međutim, opseg ulagačkog izazova nadilazi sam kapacitet javnog sektora. 

Održivo financiranje obuhvaća i transparentnost kad je riječ o rizicima povezanim s okolišnim, društvenim i upravljačkim čimbenicima koji mogu utjecati na financijski sustav te ublažavanje takvih rizika odgovarajućim upravljanjem financijskih i korporativnih aktera.

Financijski sektor ima ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva, i to: 

• preusmjeravanjem ulaganja prema održivijim tehnologijama i poduzećima 
• dugoročnim financiranjem rasta na održiv način 
• doprinosom stvaranju niskougljičnoga kružnoga gospodarstva otpornog na klimatske promjene. 

U svrhu bolje procjene potražnje i specifičnih potreba za ovakvom vrstom financiranja projekata koji podržavaju zelenu tranziciju i ESG načela, Hrvatska gospodarska komora (HGK) je u svibnju 2025. provela istraživanje o interesu gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj za instrumentima održivog (zelenog) financiranja.

Rezultati istraživanja na uzorku od 193 subjekta pokazali su da je:

• 43% ispitanika već u procesu zelene tranzicije, a 39% nije, ali razmišlja o tome;
• samo 17% onih koji već jesu u procesu zelene tranzicije i/ili investicija s društvenim učinkom ima na raspolaganju adekvatna i dostatna financijska sredstva, a 52% ih nema;
• 42% treba manje od 2 milijuna EUR u narednih 5 godina za planirane projekte zelene tranzicije i/ili investicije s društvenim učinkom, a 22% treba 2-5 milijuna EUR;
• 64% je zainteresirano za veću dostupnost specijaliziranih ili subvencioniranih instrumenata održivog financiranja za svoje projekte i investicije s društvenim učinkom;
• 36% je zainteresirano za zeleno financiranje (Green finance) za ekološki prihvatljive investicije, 33% za tranzicijsko financiranje (Transition finance) za prijelaz na klimatski neutralno i održivo gospodarstvo i 26% za društveno ili „Impact“ financiranje (Social finance/Impact finance) za investicije s pozitivnim utjecajem na ljude/društvo/lokalnu zajednicu;
• 44% je zainteresirano za dugoročno financiranje (dulje od 3 godine), dok je 38% zainteresirano za srednjoročno (1-3 godine) i 9% za kratkoročno (<1 godine) financiranje;
• Najtraženiji održivi financijski instrumenti su: projektno financiranje (58% ispitanika je zainteresirano), održivi krediti (56% ispitanika je zainteresirano) i leasing (41% ispitanika je zainteresirano);
• Najveći broj ispitanika bi održivim financijskim instrumentima financirali projekte u kategorijama: povećanje učinkovitosti i djelotvornosti potrošnje resursa (54% ispitanika), korištenje obnovljivih/recikliranih resursa (46% ispitanika) i energetska učinkovitost proizvodnih procesa (44% ispitanika).

Pogledajte sve rezultate istraživanja u kratkom izvještaju.