Od Strasbourga do Hrvatske: što donose novi prioriteti EU-a?
U zagrebačkom Centru Doživi Europu održano je javno praćenje Govora o stanju Europske unije predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, nakon kojeg je uslijedila stručna rasprava o tome što novi europski prioriteti znače za građane, gospodarstvo i Hrvatsku. Hrvatska gospodarska komora i Netokracija bili su digitalni partneri programa, a samo događanje je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Hrvatsku gospodarsku komoru u programu je predstavljao Nikola Noršić, voditelj podcasta Podržimo održivo i moderator ispred HGK, zajedno s Ivanom Pelivanovićem iz Netokracije. U raspravi nakon govora sudjelovali su Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Kristian Turkalj s Pravnog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
U središtu obraćanja Ursule von der Leyen bila je ideja snažnije i neovisnije Europe. Među glavnim prioritetima izdvojeni su konkurentnost europskog gospodarstva, niže cijene energije, smanjenje ovisnosti o uvozu kritičnih sirovina, razvoj umjetne inteligencije, klimatska otpornost, sigurnost i obrana te zaštita europske demokracije.
Poseban naglasak stavljen je na potrebu da Europa postane brža i učinkovitija – kroz ubrzavanje izdavanja dozvola, smanjenje administrativnog opterećenja i daljnju reformu jedinstvenog tržišta. Istodobno je istaknuto da pojednostavnjenje ne znači ukidanje pravila, već stvaranje regulatornog okvira koji je jednostavniji i provediviji. Energetska neovisnost, razvoj europskih AI kapaciteta, sigurnost i nova međunarodna partnerstva također su bili među ključnim temama govora. Nakon obraćanja stručni su komentatori posebno naglasili potrebu da Europa istodobno bude konkurentnija, energetski neovisnija, klimatski otpornija i sigurnija.
Predsjednica Komisije najavila je novu Europsku sigurnosnu strategiju, europski protokol za odgovor na određene hibridne prijetnje te ideju Europskog vijeća za sigurnost, uz naglašavanje nastavka suradnje s NATO-om.
Važan geopolitički naglasak u tom kontekstu bila je i prisutnost kanadskog premijera Marka Carneyja, kojeg je Ursula von der Leyen pozvala na govor kao gosta. Naime, von der Leyen je najavila ambiciju dodatnog produbljivanja odnosa EU-a i Kanade, uključujući mogućnost da Kanada postane prva pridružena članica Europske unije, uz snažnije povezivanje u području obrane, energetike, kritičnih sirovina, umjetne inteligencije, kvantne tehnologije te kibernetičke i gospodarske sigurnosti.
Među najavljenim inicijativama našli su se i Akt o kvalitetnim radnim mjestima, Europski plan za skrb, daljnje aktivnosti na području stanovanja te EU KIDS ACT, kojim Komisija želi snažnije zaštititi djecu i mlade u digitalnom okruženju. U završnom dijelu von der Leyen posebno je govorila o potrebi da Europa ponovno „osvoji srce Europljana“ i izgradi osjećaj zajedničkog europskog doma, uz najavu novog Europskog kongresa povodom 70. obljetnice Ugovora iz Rima.
Ključno pitanje koje su istaknuli stručni komentatori za razdoblje koje slijedi bit će može li Europa zadržati visoke standarde i zaštititi svoje vrijednosti, a istodobno dovoljno brzo odgovoriti na tehnološke, gospodarske i geopolitičke promjene.
Jedna poruka iz rasprave nametnula se posebno kao svojevrsni zaključak, a to je: Europa govori o pojednostavnjenju, a ne o deregulaciji. Cilj nije ukloniti pravila i standarde, nego učiniti europski regulatorni okvir jednostavnijim, bržim i provedivijim. Upravo je to važna razlika u trenutku kada se konkurentnost sve češće povezuje s administrativnim opterećenjem.