Od otpada do resursa: Talijanski sustavi gospodarenja otpadom

U kontekstu potrebe za učinkovitijim sustavom gospodarenja otpada u Hrvatskoj koji ćeostvariti nacionalne ciljeve i ispuniti obveze koje proizlaze iz europske regulative, usporedba međunarodnih praksi u gospodarenju otpadom postaje vitalna za donošenje pametnih odluka u Hrvatskoj. Nedavni studijski posjet delegacije Hrvatske gospodarske komore Italiji bio je upravo takva prilika: razmjena iskustava s predstavnicima dvaju vodećih komunalnih sustava – Contarina S.p.A. iz regije Veneto i Alia Servizi Ambientali S.p.A. iz Toscane – pokazala je kako različiti teritorijalni, infrastrukturni i kulturni konteksti mogu dovesti do jednako učinkovitih, ali strukturirano različitih rješenja. Talijanski sustavi – digitalni, kružni, funkcionalni Contarina se ističe modelom “od vrata do vrata”, visokom stopom odvajanja otpada (preko 90%) i sustavom “plati koliko baciš”. Pritom treba napomenuti da Contarina pruža uslugu za preko pola milijuna stanovnika u 49 općina provincije Treviso. Ključevi uspjeha tog modela nalaze se u dosljednosti primjene, snažnoj lokalnoj edukaciji te jasnoj podjeli odgovornosti između korisnika i operatera.

Alia, s druge strane, operira u povijesno i konzervatorski osjetljivim sredinama poput Firence. Njihov model temeljen na digitalnim spremnicima (“Genius”) i visokoj razini integracije kroz mobilne aplikacije i dispečerski centar, pokazuje kako se i u urbanim sredinama može osigurati vrhunska usluga bez kompromisa prema okolišu ili estetici prostora.
Za razliku od hrvatskih komunalnih sustava, koji se još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na klasične modele odvoza i neujednačene razine digitalizacije, talijanska praksa pokazuje koliko standardizacija, konsolidacija i pametno upravljanje mogu unaprijediti cijeli sustav – od korisničkog iskustva do efikasnosti u upravljanju resursima.

Fiksna naknada vs. varijabilna tarifa – izazovi domaće prakse
Jedna od najočitijih razlika odnosi se na model naplate. U Italiji, sustav se temelji na fiksnoj paušalnoj naknadi s definiranim brojem pražnjenja, što donosi stabilnost i predvidivost za korisnike, ali i financijsku održivost za komunalna društva. U Hrvatskoj, prevladava varijabilni model temeljen na volumenu miješanog komunalnog otpada, koji često vodi do neželjenih
ponašanja – korisnici smanjuju količinu MKO otpada, ali ga pogrešno odlažu u spremnike za papir ili plastiku, čime se kontaminiraju korisni tokovi i smanjuje kvaliteta reciklata. Italija nudi primjer kako spojiti jednostavnost, odgovornost i učinkovitost, uz minimalnu administrativnu opterećenost korisnika.

Funkcionalna konsolidacija: model za promišljanje i u Hrvatskoj
Veliki komunalni sustavi poput Contarine i Alije pokazali su dodatne prednosti funkcionalnog okrupnjavanja i regionalne konsolidacije. Snažni operateri pokrivaju desetke općina, raspolažu suvremenom infrastrukturom i koriste prednosti ekonomije
razmjera za razvoj inovativnih tehnologija, poput bioplinskih postrojenja, sortirnica i vlastitih goriva.
U tom kontekstu, iskustva iz talijanskog modela mogu poslužiti kao vrijedan putokaz pri budućim reformama gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, nudeći rješenja za prevladavanje fragmentiranosti sustava uz očuvanje lokalne prilagodljivosti

Od „komunalca“ do strateškog partnera kružnog gospodarstva
Važna lekcija iz Italije je i promjena percepcije. Komunalna društva više nisu samo operateri koji „odvoze smeće“, već strateški akteri u lokalnoj kružnoj ekonomiji. Oni generiraju resurse, stvaraju radna mjesta, koriste AI tehnologije i aktivno sudjeluju u
digitalnoj i energetskoj tranziciji. Upravo tu leži prilika i za hrvatske gradove i općine: osnažiti komunalne operatere kao
partnere u razvoju lokalne industrije reciklaže i valorizacije otpada, umjesto da budu percipirani samo kao odvoznici smeća.

Uloga HGK i potreba za strukturnim dijalogom
Kao organizator studijskog posjeta, HGK aktivno okuplja i povezuje sve dionike sustava – od komunalnih poduzeća, CGO-a i obrađivača otpada do ministarstava, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te dobavljača tehnologije. Kroz rad strukovnih udruženja, zajednica i grupacija, predstavnici HGK zajedno sa članicama HGK sudjeluju u radnim skupinama pri nadležnim ministarstvima, gdje doprinose u oblikovanju zakona, strategija i propisa temeljenih na praksi i stvarnim potrebama s terena. Sustavna razmjena znanja – kroz studijska putovanja, zajedničke radionice i digitalne alate – nužna je kako bismo izbjegli nekritično preuzimanje modela koji ne odgovaraju našem kontekstu. Istodobno, ona nam omogućuje bržu primjenu provjerenih rješenja koja dobro funkcioniraju u drugim sredinama.

I konačno: termička obrada – tema koju ne možemo izbjeći Dok u Hrvatskoj još uvijek traje rasprava o prihvatljivosti postrojenja za energetsku oporabu, Italija jasno pokazuje da bez termičke obrade nije moguće potpuno zatvoriti krug gospodarenja otpadom. Drugim riječima, postrojenja za energetsku oporabu ostatnog otpada ne zamjenjuju pravilno odvajanje, već ga nadopunjuju i osiguravaju energetski iskoristiv kraj za ono što nije moguće reciklirati.