Društveni i upravljački ESRS-ovi – ljudi i odgovorno poslovno ponašanje 

Važnost društvenih i upravljačkih tema za poslovanje

Europsko gospodarstvo istodobno prolazi kroz zelenu, digitalnu i demografsku tranziciju. Nedostatak radne snage i vještina, starenje stanovništva, nove tehnologije i promjene u globalnim lancima vrijednosti sve snažnije utječu na sposobnost poduzeća da privuku zaposlenike, osiguraju stabilnost dobavnih lanaca i dugoročno ostanu konkurentna. Prema Draghijevu izvješću o budućnosti europske konkurentnosti, do 2040. radna snaga Europske unije smanjivat će se za gotovo 2 milijuna ljudi godišnje, zbog čega će produktivnost, razvoj vještina i bolje korištenje ljudskog kapitala imati još veću ulogu u budućem gospodarskom rastu.

Društvena odgovornost poduzeća ne završava na vlastitim zaposlenicima. Procjenjuje se da je 2021. godine 27,6 milijuna ljudi bilo izloženo prisilnom radu, od čega 86 % u privatnom sektoru. Globalni lanci vrijednosti zato pred poduzeća sve češće postavljaju pitanje koliko dobro poznaju radne uvjete i rizike povezane s ljudskim pravima kod svojih dobavljača i drugih poslovnih partnera.

Europska unija na te izazove odgovara nizom propisa koji uređuju odnos poduzeća prema zaposlenicima, radnicima u lancu vrijednosti, zajednicama i potrošačima – od transparentnosti plaća i korporativne dužne pažnje do zabrane proizvoda nastalih prisilnim radom i zaštite potrošača. I nakon posljednjih regulatornih pojednostavljenja cilj ostaje povezati konkurentnost europskog gospodarstva s održivim i odgovornim poslovanjem.

Društveni i upravljački ESRS standardi

Društveni i upravljački Europski standardi za izvještavanje o održivosti (ESRS) usmjeravaju pažnju na ljude na koje organizacija utječe svojim poslovanjem i lancem vrijednosti te na način na koji organizacija upravlja poslovnim ponašanjem.

Četiri društvena standarda prate različite skupine ljudi na koje poslovanje može imati značajan utjecaj:

• ESRS S1 – Vlastita radna snaga obuhvaća zaposlenike i druge osobe koje čine vlastitu radnu snagu organizacije te pitanja poput radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti, odgovarajućih plaća, socijalnog dijaloga, raznolikosti, jednakih mogućnosti, razvoja zaposlenika itd.
• ESRS S2 – Radnici u lancu vrijednosti proširuje perspektivu na radnike dobavljača i drugih poslovnih partnera, uključujući njihove radne uvjete i poštovanje temeljnih ljudskih prava.
• ESRS S3 – Pogođene zajednice obuhvaća utjecaje poslovnih aktivnosti i lanca vrijednosti na lokalne i druge zajednice, njihova prava i uvjete života.
• ESRS S4 – Potrošači i krajnji korisnici usmjeren je na utjecaje proizvoda i usluga na potrošače, uključujući njihovu sigurnost, zdravlje, privatnost, pristup informacijama i odgovorno postupanje prema potrošačima.

ESRS G1 – Poslovno ponašanje nadopunjuje ovu perspektivu pitanjima poslovne etike i integriteta, korporativne kulture, sprječavanja korupcije i podmićivanja, zaštite zviždača, odnosa s dobavljačima i drugih aspekata odgovornog poslovnog ponašanja.

EFRAG-ova analiza 656 izvještaja pokazala je da je vlastita radna snaga (S1) bila značajna tema za 99 % analiziranih poduzeća, poslovno ponašanje (G1) za 93 %, potrošači i krajnji korisnici (S4) za 68 %, a radnici u lancu vrijednosti (S2) za 63 %. Pogođene zajednice (S3) bile su značajne za samo 30 % poduzeća.

Zajednička logika ovih standarda nije samo prikupiti podatke o zaposlenicima, dobavljačima ili potrošačima. Organizacije trebaju razumjeti gdje nastaju njihovi značajni utjecaji na ljude, kojim su rizicima i prilikama zbog njih izložene te kako politikama, mjerama i ciljevima (PATs) upravljaju tim pitanjima. Važnu ulogu pritom ima i dužna pažnja, odnosno proces identificiranja, sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja negativnih utjecaja na ljude.

ESRS S1 – Vlastita radna snaga

ESRS S1 obuhvaća širok raspon pitanja povezanih s radnim uvjetima, jednakim postupanjem i drugim pravima vlastite radne snage – od sigurnosti zaposlenja, radnog vremena, odgovarajućih plaća i socijalnog dijaloga do zdravlja i sigurnosti, ravnoteže poslovnog i privatnog života, jednakosti plaća, razvoja vještina i uključivosti.

Prema EFRAG-ovoj analizi, radni uvjeti te jednako postupanje i jednake mogućnosti među pet su ESRS podtema koje je značajnima ocijenilo više od 80 % analiziranih poduzeća.

Važnost tih pitanja dodatno raste u kontekstu nedostatka radne snage i vještina u Europskoj uniji. Za poduzeća sposobnost privlačenja, razvoja i zadržavanja zaposlenika zato više nije samo pitanje upravljanja ljudskim resursima, nego i pitanje dugoročne konkurentnosti.

Jedno od područja u kojem se očekivanja prema poslodavcima posebno konkretiziraju je transparentnost plaća. Direktiva uvodi nova pravila kojima se želi ojačati primjena načela jednake plaće žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Rok za prijenos Direktive u nacionalno zakonodavstvo istekao je 7. lipnja 2026., čime pitanja strukture plaća, kriterija za određivanje plaće i rodnog jaza u plaćama dobivaju još veću praktičnu važnost za poslodavce.

I prvi ESRS izvještaji pokazuju pomak prema većoj transparentnosti. EFRAG među razvijenijim praksama bilježi povezivanje politika raznolikosti i uključivosti s podacima o rodnom jazu u plaćama, objavu metodologije njegova izračuna te prikaz prilagođenog i neprilagođenog rodnog jaza u plaćama.

ESRS S2 – Radnici u lancu vrijednosti

Odgovornost poduzeća za društvene utjecaje ne završava na vlastitim zaposlenicima. ESRS S2 usmjeren je na radnike u lancu vrijednosti koji mogu biti pogođeni poslovanjem organizacije – primjerice zaposlenike dobavljača i podugovaratelja ili radnike uključene u proizvodnju i nabavu sirovina. Tematski, ESRS S2 prati logiku standarda S1, obuhvaćajući pitanja povezana s radnim uvjetima, jednakim postupanjem i jednakim mogućnostima te drugim pravima povezanima s radom.

Za organizacije to znači razumjeti gdje se u lancu vrijednosti mogu pojaviti rizici poput prisilnog i dječjeg rada, neodgovarajućih plaća, prekomjernog radnog vremena, nesigurnih radnih uvjeta ili diskriminacije. Posebna pozornost pritom usmjerava se na dijelove lanca vrijednosti, zemlje i skupine radnika kod kojih je rizik od negativnih utjecaja najveći.

Direktiva o korporativnoj dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), izmijenjena u okviru Omnibusa I, za poduzeća u njezinu području primjene uspostavlja okvir za identificiranje i upravljanje stvarnim i potencijalnim negativnim utjecajima na ljudska prava i okoliš u vlastitom poslovanju i lancu vrijednosti, dok Uredba o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom (EUFLR) zabranjuje stavljanje takvih proizvoda na tržište EU-a i njihov izvoz, neovisno o tome je li prisilni rad korišten u proizvodnji, vađenju, žetvi ili preradi proizvoda.

U praksi se upravljanje društvenim utjecajima u lancu vrijednosti sve više povezuje s odgovornom nabavom i dobavljačima. Identifikacija rizičnih dobavljača, uključivanje ESG kriterija u njihov odabir, provjere radnih uvjeta, ugovorni zahtjevi, korektivne mjere i suradnja s dobavljačima postaju dio sustava kojim organizacije upravljaju svojim utjecajima u lancu vrijednosti.

Revidirani CSRD ograničava informacije koje se za potrebe izvještavanja mogu zahtijevati od poduzeća s manje od 1.000 zaposlenih, ali ta se ograničenja ne odnose na podatke koji se prikupljaju u druge svrhe, primjerice radi provedbe dužne pažnje, upravljanja rizicima ili nabave. U praksi će zato biti važno jasno razlikovati svrhu zbog koje se određeni podatak traži od dobavljača.

EFRAG navodi primjere u kojima se politike ljudskih prava operacionaliziraju kroz kodekse dobavljača, politike nabave i ESG onboarding, dok se dobavljači procjenjuju prema riziku. Kod rizičnijih odnosa koriste se dodatne provjere, zahtjevi sljedivosti, revizije i terenski nadzori, uz mehanizme putem kojih radnici u lancu vrijednosti mogu prijaviti nepravilnosti.

ESRS S3 – Pogođene zajednice

Utjecaji poslovanja na ljude ne nastaju samo kroz radne odnose. ESRS S3 – Pogođene zajednice usmjeren je na zajednice na koje poslovne aktivnosti organizacije ili njezin lanac vrijednosti mogu imati značajan utjecaj. To mogu biti zajednice u blizini proizvodnih pogona, rudnika, infrastrukturnih projekata ili drugih poslovnih lokacija, ali i zajednice pogođene aktivnostima dobavljača i drugih sudionika u lancu vrijednosti.

Standard obuhvaća pitanja povezana s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima zajednica, njihovim građanskim i političkim pravima te pravima autohtonih naroda. Pitanja pogođenih zajednica usko su povezana i s procesima dužne pažnje, osobito kod projekata i poslovnih aktivnosti koje mogu značajno utjecati na zemljište, prirodne resurse, zdravlje ili životne uvjete lokalnog stanovništva.

Prvi ESRS izvještaji pokazuju da je S3 značajan za manji broj kompanija od ostalih društvenih standarda – u EFRAG-ovoj analizi 30 % analiziranih poduzeća ocijenilo ga je značajnim. Njegova relevantnost pritom snažno ovisi o sektoru, lokacijama poslovanja i karakteristikama lanca vrijednosti.

EFRAG-ova analiza pokazuje da kompanije izvještavaju o udjelu projekata za koje su provedene procjene utjecaja na zajednice, korištenju mehanizama za pritužbe, broju ljudi obuhvaćenih programima za zajednicu i ulaganjima u zajednice. Analiza pritom pokazuje da kompanije još uvijek rijetko mjere stvarno korištenje mehanizama za pritužbe i njihovu učinkovitost.

ESRS S4 – Potrošači i krajnji korisnici

ESRS S4 proširuje perspektivu na potrošače i krajnje korisnike proizvoda i usluga organizacije. Standard obuhvaća tri skupine pitanja: utjecaje povezane s informacijama koje potrošači dobivaju, njihovim zdravljem i sigurnošću te društvenom uključivošću i dostupnošću proizvoda i usluga. U praksi to uključuje teme poput zaštite privatnosti i osobnih podataka, odgovornog marketinga i pristupa kvalitetnim informacijama, sigurnosti proizvoda, zaštite djece te pristupa proizvodima i uslugama bez diskriminacije.

Relevantnost pojedinih pitanja uvelike ovisi o poslovnom modelu i sektoru. Za proizvođače hrane, lijekova ili drugih proizvoda posebno mogu biti važni zdravlje i sigurnost potrošača, za digitalne i telekomunikacijske kompanije privatnost, zaštita podataka i digitalna dostupnost, dok kod financijskih i drugih usluga važnu ulogu mogu imati transparentnost informacija, odgovorno oglašavanje i zaštita ranjivih skupina potrošača.

Očekivanja prema poduzećima dodatno se mijenjaju i u području informiranja potrošača o održivosti proizvoda i usluga. Direktiva o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji (EmpCo) jača zaštitu potrošača od nepoštenih poslovnih praksi povezanih sa zelenom tranzicijom i uvodi stroža pravila za korištenje okolišnih i društvenih tvrdnji, oznaka održivosti te informacija o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda. Time pitanja transparentnog i vjerodostojnog informiranja o održivosti postaju i pitanje zaštite potrošača.

U EFRAG-ovoj analizi 68 % analiziranih poduzeća ocijenilo je S4 značajnim, što ga čini drugim najrelevantnijim društvenim standardom.

U praksi organizacije izvještavaju o pokazateljima poput zadovoljstva potrošača, broja pritužbi i vremena njihova rješavanja, sigurnosti proizvoda, dostupnosti proizvoda i usluga ranjivim skupinama te digitalne pristupačnosti. Kao i kod pogođenih zajednica, EFRAG primjećuje da kompanije često uspostavljaju kanale putem kojih potrošači mogu prijaviti probleme, ali još uvijek rjeđe izvještavaju o pokazateljima kojima bi se mogla procijeniti njihova stvarna učinkovitost.

ESRS G1 – Poslovno ponašanje

Za razliku od društvenih standarda koji su usmjereni na različite skupine ljudi na koje organizacija može utjecati, ESRS G1 – Poslovno ponašanje usmjeren je na način na koji organizacija posluje. Obuhvaća pitanja korporativne kulture i poslovne etike, sprječavanja i otkrivanja korupcije i podmićivanja, zaštite zviždača, političkog angažmana i lobiranja, upravljanja odnosima s dobavljačima te praksi plaćanja.

Prema EFRAG-ovoj analizi, G1 je bio značajan za 93 % analiziranih poduzeća, dok je korporativna kultura među pet ESRS podtema koje je značajnima ocijenilo više od 80 % analiziranih kompanija.

Uz korporativnu kulturu, posebno mjesto u standardu imaju sprječavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja. Organizacije trebaju objasniti kako uspostavljaju i razvijaju svoju korporativnu kulturu, koje mehanizme imaju za identificiranje i prijavljivanje nezakonitog ili neetičnog ponašanja te kako provode istrage i štite osobe koje prijavljuju nepravilnosti. Upravljanje poslovnim ponašanjem tako se ne svodi samo na postojanje kodeksa etike ili antikorupcijske politike, nego i na njihovu stvarnu primjenu u organizaciji.

G1 ponovno otvara i pitanje odnosa s dobavljačima, ali iz drugačije perspektive od S2. Dok se S2 prvenstveno bavi utjecajima na radnike u lancu vrijednosti, G1 obuhvaća način na koji organizacija upravlja odnosima s dobavljačima, uključujući sprječavanje zakašnjelih plaćanja, posebno prema malim i srednjim poduzećima. Time se odgovorno upravljanje dobavljačima povezuje ne samo s ljudskim pravima i održivom nabavom, nego i s poslovnim ponašanjem organizacije.

ESRS standardi ne obuhvaćaju nužno sve teme koje mogu biti značajne za pojedinu organizaciju. Ako poduzeće procjenom dvostruke značajnosti utvrdi značajan utjecaj, rizik ili priliku koji nisu dovoljno obuhvaćeni zahtjevima ESRS-a, potrebno je razmotriti i objave specifične za subjekt.

EFRAG navodi da su mnoge kompanije izvještavale o pitanjima specifičnima za njihov poslovni kontekst koja nisu obuhvaćena popisom tema iz ESRS-a, ali ih je samo oko 30 % jasno označilo kao objave specifične za subjekt. Među takvim temama u praksi se najčešće pojavljuju kibernetička sigurnost i zaštita podataka, odgovorno korištenje umjetne inteligencije i tehnologije, porezna transparentnost te druga pitanja poslovnog ponašanja koja nisu u potpunosti obuhvaćena tematskim ESRS standardima.

Napomena: Informacije i mišljenja izneseni u ovojm članku isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove uredništva ni organizacije.