Energetska kriza, koja je uključivala milijarde eura potrošene na subvencije i visoku inflaciju, te klimatska kriza koja se pogoršava, jasno pokazuju potrebu za prijelazom na obnovljive izvore energije (OIE). Europska komisija postavila je ambiciozan cilj za povećanje udjela OIE na 42,5% do 2030. godine, no implementacija tih ciljeva nije jednako napredovala u svim zemljama EU-a.
Hrvatska je među zemljama koje su najsporije povećale udio OIE od 2015. godine, a razlozi za to uključuju kašnjenje podzakonskih akata i spore administrativne procedure. Prema prijedlogu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Hrvatska planira instalirati samo 1 GW sunčanih elektrana do 2030. godine, dok druge zemlje poput Slovenije imaju daljnje ambicije. Također, postoje zamjerke Europske komisije na planove Hrvatske, uključujući produženo korištenje ugljena do 2040. godine.
Realizacija cilja od 1500 MW novih OIE projekata do kraja 2024. godine također je upitna, zbog spore administracije i neprovođenja natječaja za dodjelu premija. Iako su napravljeni neki pozitivni pomaci u protekloj godini, potrebno je ukloniti i nove prepreke kako bi se ubrzala energetska tranzicija Hrvatske. Domaći obnovljivi izvori energije mogu donijeti značajne ekonomske koristi, poboljšati energetsku bilancu zemlje i smanjiti emisiju ugljika, stoga je nužno da se povećanje udjela OIE postavi kao prioritet.
